Istorijat
Ideja da se u Srbiji osnuje visokoškolska ustanova za školovanje farmaceuta javila se prvi put osamdesetih godina XIX veka, kada je predloženo da se otvori Farmaceutski odsek pri Velikoj školi. Ova ideja, na žalost, nije realizovana usled finansijih poteškoća. Zakonom o univerzitetu iz 1930. godine je predviđeno da se pri postojećem Medicinskom fakultetu u Beogradu osnuje i Farmaceutski odsek, ali je ceo projekat realizovan tek 1938. god, kada je 28. aprila Ministarstvo prosvete doneo odluku br. 11785 o formiranju farmaceutskog odseka.
Farmaceustki odsek počeo je sa radom 24. oktobra 1939. godine. Svečanom otvaranju održanom u amfiteatru Histološko-Fiziološkog instituta Medicinskog fakulteta, prisustvovali su, pored velikog broja studenata i nastavnika Beogradskog univerziteta, predstavnici gradske vlasti, ministarstva prosvete, zdravlja, vojske i mornarice, veliki broj apotekara uglavnom iz Beograda i okoline, kao i predstavnici Lekarske i Apotekarske komore. Prva generacija od 129 studenata upisana je školske 1939/40. god, ali je izbijanjem Drugog svetskog rata nastava prekinuta, da bi se obnovila po njegovom završetku.
Program studija obuhvatao je 19 osnovnih predmeta, a sticalo se zvanje magistra farmacije, sa mogućnošću sticanja stepena doktora nauka iz stručnih farmaceutskih oblasti. Na prvoj posleratnoj sednici Saveta fakulteta, održanoj 7. septembra 1945. godine, odlučeno je da se Farmaceutski odsek izdvoji iz Medicinskog fakulteta u poseban Farmaceutski fakultet. Ova odluka postala je pravosnažna odlukom Narodne skupštine NR Srbije br. 2221 od 19. oktobra 1945. god. Iako u svemu potpuno samostalan, Farmaceutski fakultet je ipak ostao tesno povezan sa Medicinskim fakultetom, jer su se nalazili u istim prostorijama, koje su delili, obzirom da Farmaceutski fakultet nije imao svoje prostorije sve do 1991. godine.
Danas je moderno opremljen i lociran u namenski izgrađenoj zgradi u kojoj se nalazi i bogata specijalizovana biblioteka, računski centar i Muzej za istoriju farmacije, kao posebna baština o kojoj se sa puno pažnje brine. Nastavno-naučni rad organizovan je u okviru 17 instituta, odnosno 5 katedri, koje objedinjuju rad više srodnih predmeta: katedra farmacije, katedra hemije, katedra biohemijskih predmeta, katedra fizike i fizičke hemije i katedra medicinske biologije.

